FOTO: U pohodu na Prokoško jezero

Planina Vranica je po mnogo čemu poznata i zanimljiva, naročito za stočare, lovce, rudare, šumare ali i za planinare, ljubitelje prirode, speleologe a u posljednje vrijeme i za turiste.

Prirodnogeografskom bogatstvo Vranice u pogledu geološko-geomorfoloških (pećine i vrtače), hidroloških (izvori, potoci, jezera i slapovi) i bioloških (bogastvo endemične flore i faune) raznolikosti ali i historijsko-arheološkim znamenitostima te prilično uređene staze na relativno malom prostoru,  uveliko privlače planinare iz cijele BiH i okolnih država.

Najčešća ruta za sve planinare koji polaze iz Planinarskog doma "Rosinj" (1.680 m nv) vodi do Prokoškog jezera, svakako najpoznatijeg prirodnog objekta na Vranici. Naravno oni pravi, iskusni planinari popeti će se prvo na vrh Rosinja (2.059 m nv), a oni drugi malo manje spremni ići će makadamskim putem koji presijeca Rosinj, ubrati pokoju borovnicu, brusnicu ili malinu, pa zatim se uspeti do Bojačke lokve, zatim uživati prolazeći kroz gustu sastojinu bora krivulja (Pinus mugo) i naposlijetku doći na krov Vranice tj. na Nadkrstac (2.112 m nv).

Prilog 1: Ruta PD Rosinj – Prokoško jezeroPrilog 1: Ruta PD Rosinj – Prokoško jezero

Nepregledni i jednistveni pejzaž je poseban odmor za oči svakom planinaru koji se spušta sa Nadkrstaca prema Krstacu (2.069 m). Ponovno, oni malo iskusniji planinari, željni adrenalina spustiti će se prema Širokom dolu, pa doći skoro do Busovoačkih staja, proći pored dva jezerceta (lokve), zatim izaći na Travnička vrata i konačno ugledati Prokoško jezero (1.636 m nv.), onako zarobljeno brojnim vikendicama kako polahko obrasta i izčezava.

Osnovni parametri rute

Dužina: 9,6 km
Vrijeme kretanja: 2 h 29 min
Vrijeme odmora: 1 h 11 min
Ukupno vrijeme: 3 h 40 min
Prosječna brzina kretanja: 3,8 km
Najniža nadmorska visina: 1.636 m
Najviša nadmorska visina: 2.112 m

Prilog 2: Vertikalni profil rute PD Rosinj – Prokoško jezeroPrilog 2: Vertikalni profil rute PD Rosinj – Prokoško jezero

Muamer Čehić

Više...

Rad o jezerima naše Općine autora Muamera Čehića objavljen u časopisu "Voda i mi"

U novom broju (br. 101) časopisa "Voda i mi" čiji je izdavač Agencija za vodno područje rijeke Save objavljen je pregledni rad Muamer Čehića, pod nazivom: "JEZERA NA PODRUČJU OPĆINE GORNJI VAKUF-USKOPLJE".

O kako značajnom radu je riječ govori komentar izdavača: "O jezerima na području općine Gornji Vakuf-Uskoplje do objave ovog rada nisu bili dostupni gotovo nikakvi podaci ili su oni bili relativno šturi. Upravo iz tog razloga javila se potreba izrade ovog rada. U ovom radu dati su osnovni podaci o jezerima kao što su dimenzije, nadmorska visina, oblik, napajanje, stanje u prošlosti i trenutno stanje. Prikazana je i karta sa koje se vidi prostorni položaj jezera. Jezera su prošlosti ili su još uvijek ugrožena od prirodnih i antropogenih faktora i pojedinim prijeti nestanak."

Muamer  Čehić je prve tekstove, referate o prirodnom i kulturnom naslijeđu općine Gornji Vakuf-Uskoplje počeo objavljivati na našem portalu.

2 copy copy

2 copy copy

3 copy copy

4 copy copy

5 copy

6

Više...

FOTO: Posljednji stočarski stanovi na izvoru Vrbasa (Luka) - tradicija koja iščezava

Vranica od davnina poznata je kao stočarska planina. Bogatstvo prostranih pašnjaka i životopisnih livada a prije potoka, vrela i jezeraca bili su glavni oslonci brojnim stočarima koji su uveliko dolazili na Vranicu, posebno u prošlosti. Stočari su boravili u tzv. ljetnim (stočarskim) stanovima od maja do septembra (oktobra). Na jugozapadnim obroncima Vranice najpoznatiji stočarski stanovi su pored Luke bili Radovina, Sikira, Uložnica i Gunjača. U prošlosti (prije II svjetskog rada) godišnji izgon stoke na Vranici kretao se od: 20-25 hiljada ovaca, 10-12 hiljada krava, 5-6 hiljada koza...

Predmet našeg interesovanja je ljetni stan Luka, vrlo zgodno smješten na obroncima Zec planine, ispod izvorišta rijeke Vrbas (1.715 m nv). U središtu ovog ljetnog stana nalazi se prirodno jezerce pogodno za napajanje stoke. Prostor pašnjaka Luka obuhvata površinu oko 3.000 ha. Pitomi pašnjaci i livade bogati su brojnim ljekovitim i aromatskim biljem. Od grmolikog bilja najzastupljenija je borovnica i brusnica. Nažalost prije 5,6 godina na veliki požar je iste poprilično uništio. Iznad Luke izdižu se vrhovi Dugalića tor 1.765 m nv (zapadno), Šćit 1.949 m nv (sjeverno ) i Kljun 1.766 m nv (istočno). Ovdje se razvijaju subalpske šume bukve i smrče (čiste i mješovite).

Ljetni stan Luka broji 10ak koliba čiji su vlasnici uglavnom iz sela Pidre i Filani. Trenutno tu borave samo dvije porodice Lipotci i Šijaci. Broj ovaca u njihovim stadima zajedno ne prelazi više od 500. Ovdje se mogu povremeno zateći i drugi vlasnici koliba, koji se bave prikupljanjem borovnice i brusnice. Kolibe su najčešće podijeljenje u dva dijela, dio gdje se nalazi ognjište (spavaonica) i drugi dio predviđen za spremu mliječnih proizvoda najčešće sireva. Kolibe su tijesne, dugačke su najviše 6-7 m, a široke 3-4 m. Obično se u blizini podižu i torovi gdje borave ovce.

Pet, šest mjeseci ovi ljudi ovdje borave bez struje. Vodu za piće uzimaju iz obližnjih vrela. Tek po prijekoj potrebi spuštaju se u selo ili grad. Ovdje pripremaju zimnicu (sjetva i sadnja povrća), prikupljanje plodova, prikupljaju sijeno za stoku ili sakupljaju drva za zimu.

Sa sve prisutnijom urbanizacijom, ubrzanim životom i promjenom stila življenja, te uslijed izostanka podrške vlasti doći će do izumiranja ovih običaja. Ovi radišni ljudi žestoko se bore da bi opstali i prehranili svoje porodice. No nažalost, sudeći po njihovim riječima ovo su možda posljednji izlasci u ljetni stan na izvoru Vrbasa.

Mr. Muamer Čehić, dipl. ing. šum.

Literatura:
[1] Popović, J., Ljetni stanovi (staje) na planinama Vranici, Matorcu i Šćitu, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, sv. XLII, Sarajevo 1930.
[2] Popović, J., Ljetni stanovi na planinama Vranici, Zec i Bitovnji, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, sv. XLIII, Sarajevo 1931
[3] Šmacelj I., Vranica (Planinsko-gospodarska crta), Naše planine, god. II, Zagreb 1950.
[4] Mirković, M. Stočarska kretanja na Dinarski planinama, Antropogeografska kretanja http://imoart.hr/portal/index.php/ta-imota/imota-gospodarstvo/stocarstvo/387-stoarska-kretanja-na-dinarskim-planinama

Više...

21. mart „Međunarodni dan šuma“ - Šume i urbano zelenilo na području općine Gornji Vakuf-Uskoplje

U novembru 1971. godine na Konferenciji FAO-a (Organizacija za hranu i poljoprivredu UN) dogovoreno je obilježavanje "Svjetskog dana šumarstva" 21. marta svake godine. O isticanju značaja šuma govori činjenica da je 2011. godina bila proglašena „Međunarodnom godinom šuma“. Konačno „Međunarodni dan šuma“ uspostavljen je rezolucijom Generalne skupštine UN-a 28. novembra 2012. godine. Na ovaj datum organizuju se razne manifestacije i podiže svijest društva o značaju šuma i urbanog zelenila, zaštiti i njihovom unapređenju za sadašnje i buduće generacije. Najčešće aktivnosti se odnose na sadnju drveća. Svake godine ovaj Dan se obilježava pod određenim motom kao što je npr. ovogodišnji: „Šume i održivi gradovi - Učinimo naše gradove zelenijim, zdravijim i sretnijim mjestima za život”.

Vođen navedenom temom, ovaj tekst za cilj ima prikaz pojedinih informacija o šumama i urbanom zelenilu, te prijedlog budućeg razvoja za posljednje odnosno skretanje pažnje na obilježavanje ovog datuma na području naše Općine.

Šume i urbano zelenilo na području naše Općine

Šume na području naše Općine kao i u cijeloj Državi zasigurno predstavljaju najvažniji prirodni obnovljivi resurs. Ukupna površina šuma i šumskog zemljišta iznosi 26.668,34 ha (2.432,51 ha minirano), što predstavlja  66 % površine Općine. Najzastupljeniji tip šume (fitocenoza) su šume bukve i jele (sa smrčom). Četinari čine 45,7 %, a lisičari 54,3 %.

O urbanom zelenilu odnosno o objektima pejzažne arhitekture (parkovi, drvoredi, zelene površine i pojedinačna stabla...) naše Općine ne postoje (ili nama nisu poznati) zvanično dostupni podaci.  Ugrubo: U gradskoj urbanoj zoni postoje tri parka (Gradski, park Osnovne škole Gornji Vakuf i park Osnovne škole Uskoplje), memorijalna park-šuma (Partizansko groblje), manji park kod Vatrogasnog doma i dvorište istog, drvored u Gradskoj ulici (BP INA - crkva), zelena površina i drvored (BP INA – BP Sičaja), drvored pored Barice (Vatrogasni dom – Zelena pijaca), zelena površina ispred Srednje škole i zelena površina ispred Doma kulture.

Opći značaj urbanog zelenila

Važnost objekata pejzažne arhitekture zavisi od potreba stanovništva i društvenih pravila određenog prostora u određenom vremenu. Ovi objekti jačaju identitet grada, mogu poboljšati privlačnost za život, rad, ulaganja i turizam, zato ti prostori pridonose pozitivnom kvalitetu života te konkurentnosti gradova.

Strateška sadnja i pozicioniranje stabala u urbanim područjima može ublažiti temperature zraka do 8° C. Stabla u urbanim prostorima su odlični filteri zraka. Drveće dokazano ublažuje buku saobraćaja i industrije pa ih se preporučuje saditi uz puteve i fabrike. Šume u gradskim sredinama i oko njih pomažu u filtriranju i regulaciji vode, doprinoseći visokokvalitetnom snadbijevanju za hiljade ljudi. Urbani zeleni prostori, uključujući šume, podstiču aktivan i zdrav način života, poboljšava mentalno zdravlje, sprječava bolesti i pružaju prostor ljudima za druženje.

Zaključci

Stanje objekata pejzažne arhitekture na području naše Općine u velikoj većini nije na zadovoljavajućem nivou i pored sve veće funkcionalne i ekološke opravdanosti za njihovo očuvanje, obogaćivanje, uređenje i podizanje.  

 

Uzimajući u obzir važnost ovih objekata i ozbiljnosti jedne Općine neophodno je izvršiti kategorizaciju istih i inventarizaciju dendrofonda.

Za ove objekte potrebno je pribaviti jasne smjernica razvoja, nadležnosti održavanja, zaštite i unapređivanja ovih objekata u cjelini (primjetno je nestručno orezivanje grana, neplanska sadnja, uništavanje i sl.).

Potrebno je konkretnije obraditi i ugraditi ovu problematiku u zvanične Strategije razvoja Općine. Istina, navedeno je ugrađeno u prošloj Strategiji (2010-2015), ali prilično šturo i bez jasnih ciljeva, mjera i planova izvršenja.

Obavezno angažovati stručnjake i/ili agencije/kuće koje bave navedenim poslovima.

Voditi računa o potrebama građana, a buduće objekte strateški podizati i pozicionirati, poput izgradnje šetnica i drvoreda uz Vrbas ili uz saobraćajnice (stara aleja lipa uz Zeleni put – sada Bistrička cesta).

Potreba obilježavanja ovog Dana, makar simboličnom sadnjom sadnica.

Muamer Čehić, Magistar šumarstva

Više...
Priključi se za RSS feed