Mladi povratnici iz Gornjeg Vakufa pokrenuli IT kompaniju: Ne želimo otići iz BiH

Mladi Arif Džambo i njegov prijatelj Nisim prije godinu su pokrenuli IT kompaniju u Gornjem Vakufu. Rizikovali su mnogo, ali odlučili su se na ovaj korak jer nisu željeli otići iz mjesta u kojem su rođeni, niti napustiti BiH.

Godinu dana kasnije Džambo ističe kako se rizik isplatio. Zapošljavaju pet osoba, a imaju i tri praktikanta. Posla ima i mogli bi zaposliti još osoba, ali nemaju vremena za obučavanje većeg broja ljudi.

"Rizik je bio veliki jer ulazite u posao bez ičije podrške i pomoći. Mi smo se najviše bojali početnih ulaganja jer je potrebno dosta sredstava za opremu koja je skupa i najam prostora. Mi smo srećom imali na početku podršku lokalne zajednice i tako smo krenuli, a zaključili smo da bez rizika nema profita", rekao je Džambo.

Njegova firma je jedan od 46 poslovnih subjekata u povratničkim sredinama koji su potpisali ugovore s Federalnim ministarstvom raseljenih osoba u okviru programa podrške start-up bizinisima koji se provodi s ciljem jačanja početnih biznisa povratnika te podsticanja zapošljavanja i samozapošljavanja.

Ističe da je podrška od lokalnih do državnih vlasti i institucija vrlo bitna mladim ljudima, jer kada dobiju "vjetar u leđa", onda u posao ulaze rasterećeniji i mogu se fokusirati na razvoj.

"Mi planiramo proširiti preduzeće. Želimo pokazati mladima da nije jedini put odlazak iz BiH, već da se možete vratiti u mjesto gdje ste živjeli, kao što smo mi učinili i pokrenuli biznis. Podrška ovog ministarstva nam puno znači i hvala institucijama što su prepoznale naš sektor kao deficitaran. Nadam se da će i ostale institucije više ulagati u mlade ljude kako ne bi odlazili", rekao je Džambo.

Smatra kako su napravili veliki uspjeh jer su povećali broj uposlenika nakon godinu, što je mnogo za malu općinu u kojoj žive, a odakle mladi također odlaze.

"Mi mladi se moramo udružiti. U našem poslu ne gledamo ko je koje nacionalnosti, to je nebitno. Kod nas ne postoji podijeljenost. Mi se fokusiramo na biznis, razvoj i budućnost", zaključio je.

Klix.ba

Više...

Privredi prijeti kolaps ukoliko se hitno ne usvoje zakonska rješenja za rasterećenje privrede i poboljšanje poslovnog ambijenta

Upravni odbor Grupacije  poslodavaca Srednjebosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna pri Udruženju poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine pruža punu podršku Udruženju poslodavaca FBiH u aktivnostima koje provode s ciljem realizacije „inicijative 20+5+6“.  Radi se o setu zakonskih rješenja i inicijativa upućenih Vladi i Parlamentu FBiH s ciljem rasterećenja privrede i poboljšanja poslovnog ambijenta.

„Sve aktivnosti koje provodi Udruženje poslodavaca FBiH u cijelosti podržavamo. Naša podrška se naročito odnosi na na „inicijativu 20+5+6“, uzimajući u obzir teže uvjete za poslovanje kompanija i ukoliko se u najskorije vrijeme ne donesu zakonska rješenja koja će poboljšati poslovni ambijent, naročito u segmentu fiskalni i parafiskalnih opterećenja na poslovanje i rad, našoj privredi prijeti kolaps. Zbog svega navedenog, pozivamo odgovorne u Vladi i Parlamentu FBiH da hitno reagiraju i usvoje barem dio najnužnijih prijedloga zakonskih rješenja koja je dostavilo UPFBiH. Pozivamo i molimo sve institucije i pojedince da hitno i neodložno ispune svoj dio  obaveza, kako bi se što prije stvorili povoljniji uvjeti za poslovanje, posebno u realnom sektoru“, kaže Kemal Čolak, predsjednik UO Grupacije poslodavaca SBK pri Udruženju poslodavaca FBiH.

Iz UO Grupacije poslodavaca SBK najavljuju da će u narednom periodu intenzivirati aktivnosti prema Vladi i Skupštini SBK s ciljem što hitnijeg rješavanja gorućih pitanja za poslodavce, a koja su u kantonalnoj nadležnosti.

Podsjećao, sredinom aprila zastupnici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH su na tematskoj sjednici posvećenoj rasterećenju privrede i poboljšanju poslovnog ambijenta, jednoglasno usvojili zaključak kojim se od Vlade FBiH traži da u roku od 60 dana u parlamentarnu proceduru dostavi prijedloge novih te izmjene i dopune postojećih zakona koje je pripremilo Udruženje poslodavaca FBiH. Danas je tačno 90 dana od dana usvajanja ovog zaključka, a Vlada BiH još u parlamentarnu proceduru nije uputila niti jedan prijedlog novog ili izmjene i dopune postojećih zakona koje su predložili poslodavci. Iz UPFBiH još jednom apeliraju na Vladu FBiH da hitno razmotri i u parlamentarnu proceduru dostavi predložena zakonska rješenja.

Više...

Uspješna gornjevakufska firma Rose-wood d.o.o. proizvodi ekološki pelet i briket, te masivni namještaj

Kompanija Rose-wood doo Gornji Vakuf- Uskoplje je osnovana 1991. godine, a danas važi za jednu od najperspektivnijih firmi za proizvodnju peleta i briketa u Bosni i Hercegovini. Ova porodična firma zapošljava u prosjeku oko 200 radnika, taj broj se mijenja zavisno od sezone. Osim Rose-wooda vlasnici Enes Čemer i Ibrahim Kasumović posjeduju i dva tržna centra “ TC Rose” u Gornjem Vakufu- Uskoplju I Bugojnu, te  Mini hidroelektrane “HE Merdani doo” i firmu za Export- Import “Best Rose doo” koja se nalazi u Pločama u Hrvatskoj.

- Od 1995. godine izrađujemo proizvode od visokokvalitetne bukve iz šuma u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine i hrasta pretežno iz savskog područja. Firma se prostire na površini od otprilike 80.000 m2 od čega je 15.000 m2  natkrivenog prostora. Cjelokupni proces počinje primarnom preradom sirovine. U našoj pilani prerađujemo oko 23.000 m3 trupaca bukve i hrasta, te proizvodimo oko 12.000 m3 daske godišnje- kazao nam je Sales manager Ajdin Kasumović.

U sušarama kapaciteta 1600 m3 se suši rezana građa, proizvode dužinski i širinski spojene masivne bukove ploče, elemente za namještaj, te masivni namještaj kao finalni proizvod. Od kvalitetnog bukovog otpada izrađuju ekološki čiste i visokokalorične brikete za evropsko tržište. Prateći svjetske trendove započeli su i sa proizvodnjom ekološkog drvenog peleta isključivo od bukovog drveta. Proizvodnim programom najprisutniji su na tržištu Njemačke. Oko 97% proizvodnje namjenjeno je izvozu u zemlje Sjeverne Amerike, Evrope, Azije i Afrike.

- Pratimo svjetske trendove i vodimo računa o tajmingu tako da koristimo vlastitu transportnu kompaniju, da bi naši proizvodi stigli u pravi čas na evropsko tržište. Od 2006. godine u našim mini hidroelektranama iz obnovljivih izvora proizvodimo električnu energiju tzv. Green energy. Započeli smo sa izgradnjom i četvrte hidroelektrane instalisane snage 3MW/h na rijeci Lašvi. 2013. godine smo izgradili prvi tržni centar "TC Rose" u Gornjem Vakufu, a dvije godine kasnije još jedan u Bugojnu. Smješteni smo u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine u blizini prometnih luka Ploče i Split u Republici Hrvatskoj. Partnerima ukazujemo da smo spremni na sve oblike poslovne saradnje- poručuje Kasumović.

Više...

Mladić iz Prozora proglašen herojem norveške industrije

Haris Jašarević radno je angažovan u jednoj od najvećih norveških firmi koja se bavi proizvodnjom slatkiša i grickalica gdje radi kao inženjer i voditelj projekta za automatizaciju i robotizaciju fabrike.

Početak 90-ih godina prošlog stoljeća rezultirao je mnogo čime, čega se normalan čovjek gnuša i s nelagodom prisjeća, barem kada je u pitanju Bosna i Hercegovina. Tako su se mnogi njeni stanovnici, silom prilika, obreli i gnijezdo svili svuda po svijetu, nerijetko i u zemljama za koje do jučer nisu ni znali da postoje. I tamo gdje su se nanovo ugnijezdili, počeli su nanovo da žive. Privikavanje na novu sredinu, prijeki pogledi domaćina, učenje jezika, nerijetko mučna borba za komad hljeba i svoje mjesto pod suncem, uz cjelokupan proces integracije u novu sredinu samo su dio puta kojim su mnogi morali proći.

Prvi na masteru robotike

Jedan od takvih je i Sulejman Jašarević iz hercegovačkog gradića Prozora. Njega je već spomenuti nesretni period 90-ih godina preko Hrvatske odveo čak u daleku i hladnu Norvešku. U Hrvatskoj mu se 1993. godine rodio i sin Haris, koga ostatak životnog puta vezuje upravo za ovu skandinavsku zemlju. Međutim, iako je riječ o mladom čovjeku koji bi, rekli bismo, tek trebao da se ostvari i pokaže šta i koliko zna i umije, upravo je Haris jedan od svijetlih primjera potencijala, predanosti i, u konačnici, uspjeha karakterističnog za mnoge mlade ljude iz Bosne i Hercegovine koji se dokažu i potpuno afirmišu van njenih granica.

Haris Jašarević je proteklih dana mladić o kome su u norveškim medijima jako puno piše i govori, i to sa velikim razlogom. Naime, još 2017.godine, Haris je uspješno okončao master studij na Univerzitetu u Haldenu. Sam odabir mastera, ali i činjenica da je, u tom smjeru, bio prvi student koji se odlučio za takvo nešto, još tada su privukli pažnju. Radilo se o smjeru robotike. Tema Harisovog master rada bio je patent koji je još uvijek u fazi publiciranja i o kome će se zasigurno čuti nešto više.

Naravno, kako to obično biva u naprednim i razvijenim zemljama, Harisovo znanje i sposobnost nisu ostali samo mrtvo slovo na papiru. Vrlo brzo je dobio priliku da se zaposli i svoje ideje i vizije pretoči u praksu. Radno je angažovan u jednoj od najvećih norveških firmi koja se bavi proizvodnjom slatkiša i grickalica. Radi kao inženjer i voditelj projekta za automatizaciju i robotizaciju fabrike. Znanje sa master studija ugradio je tako što je za samo godinu dana u pogon uveo nekoliko robota i mašina koje su, s jedne strane, smanjile broj radnika a, s druge, značajno poboljšale i unaprijedile proizvodnju. Jasno, na taj način je već skrenuo pažnju javnosti na sebe i dao do znanja da itekako ima šta da pokaže i ponudi.

Ni Univerzitet u Haldenu nije ostao imun na Harisov uspjeh. Prateći razvoj situacije, iskoristili su prvu priliku i ponudili mu angažman, te pored poslovnih obaveza u firmi, Haris vrlo uspješno radi i kao predavač na svom univerzitetu. Predaje na predmetu „Primjenjena robotika“

Sistematsko praćenje talenata

Jedna od karakteristika razvijenih i prosperitetnih zemalja ogleda se i u tome što organizovano i sistemski prate ljude koji u određenim oblastima mogu dati značajniji doprinos, rukovođeni motom da je čovjek najbolji resurs. Tako je i u Slučaju Norveške. Tamošnji Institut za tehnologiju (NTI), organizuje takmičenje kroz koje bira najuspješnijeg pojedinca kome na kraju pripadne laskavo priznanje "Heroj norveške industrije“. Takmičenje se sprovodi na nivou cijele države a stručni žiri sačinjavaju renomirana imena norveške industrije.

Takvo takmičenje organizovano je i za minulu 2018.godinu. U najužem izboru je ostalo šest kandidata koji su predstavljali projekte i firme u kojima rade. Među njima se našao i Haris Jašarević. Ipak, njegov izbor u uži krug kandidata za priznanje bio je poseban iz barem dva razloga. Haris je bio ubjedljivo najmlađi od svih preostalih kandidata, a i vremenski period od svega godinu dana koliko je bilo potrebno da patentira svoje zamisli i dokaže se kao budući potencijal.

Za žiri nije bilo dileme pa je donesena očekivana odluka: Heroj norveške industrije za 2018. godinu je Haris Jašarević.

Nesumnjivo je da će mu laskavo priznanje biti samo dodatni motiv da se dalje dokazuje i unaprijeđuje ambijent u kome djeluje. Sa znanjem kojim raspolaže, te energijom i predanošću koje ga krase, očekivati je da je riječ samo o početku blistave karijere koja stoji pred ovim mladim čovjekom.

A šta da je ostao ovdje?

Ako je tačno da iza svakog uspješnog čovjeka, stoji uspješna žena, onda vrijedi spomenuti i to da se Haris prije dvije godine i porodično skrasio, oženivši Zerinu, djevojku iz Prozora koja se, nakon perioda adaptacije i učenja norveškog jezika, tek upušta u poslovni svijet Skandinavije i koja će, bez imalo sumnje, biti samo dodatna podrška mladom Jašareviću na putu ostvarenja njegovih ciljeva i ideja.

Šta bi se desilo da je, kojim slučajem, Haris ostao u Bosni i Hercegovini? Da li bi došao do izražaja i iskazao svoj potencijal? Da li bi bio prepoznat na način na koji to doživljava u Norveškoj? Premda se odgovori samo od sebe nameću, možda i nije prilika baviti se njima, barem ne ovaj put. Umjesto toga, umjesnije je iskoristiti priliku i iskreno čestitati ovom mladom čovjeku i poželjeti da ga prati dobro zdravlje.

A ako se po jutru dan poznaje, ni uspjeha neće faliti.

Al Jazeera

Više...

FOTO: Otvorena nova upravna zgrada ŠPD Srednjobosanske šume, Šumarija Gornji Vakuf-Uskoplje

U prisustvu zaposlenika i predstavnika lokalne i kantonalne vlasti, danas je u industrijskoj zoni Batuški lug otvorena nova upravna zgrada Šumskog privrednog društva Srednjobosanske šume, Šumarija Gornji Vakuf-Uskoplje.

Ovim projektom kompletiran  je proces iseljavanja šumskog preduzeća iz naseljenog područja. Izuzetno ponosni na postignuti rezultat bili su upravnik šumarije Gornji Vakuf-Uskoplje Haris Milanović i direktor ŠPD Srednjobosanske šume Vildan Hajić.

U ime Vlade SBK, koja čvrsto stoji iza ovog uspješno preduzeća, obratio se Tahir Lendo, premijer Kantona, a ispred općine Gornji Vakuf-Uskoplje Sead Čaušević, načelnik Općine. On je naglasio da je otvorenje ovog objekta najbolji poklon građanima ove općine u povodu Dana Općine, 1. oktobra.

Više...
Priključi se za RSS feed